Uloga bivših vrhunskih sportašica u hrvatskom društvu

  • Uloga bivših vrhunskih sportašica u hrvatskom društvu
    07. ožujak 2022

    Prigodom Međunarodnog dana žena održan je u prostorijama Društva sportaša veterana i rekreativaca okrugli stol na temu Uloga bivših vrhunskih sportašica u hrvatskom društvu.
    Bivše vrhunske sportašice koje su sudjelovale na okruglom stolu istaknule su niz situacija u kojima, usprkos neospornoj deklarativnoj podršci, žene u sustavu sporta i dalje trpe određene oblike diskriminacije.
    Vidljivo je to u tretmanu ženskih klubova i reprezentacija, žena na trenerskim i upravljačkim pozicijama u sportu, medijskom tretmanu sportašica, raspodjeli sredstava, pa čak i nejednakom odnosu prema rezultatima ostvarenima u ženskom sportu.
    Uspješne žene na rukovodećim pozicijama u sportu nikad se ne vrednuju jednakim kriterijima kao muški, a na rukovodeća i druga važna mjesta u sportu najčešće dolaze samo kao dio nametnutih ženskih kvota, što se ne može smatrati ravnopravnim odnosom prema njihovoj stručnosti, angažmanu i kvaliteti.
    Iz svojeg iskustva na mjestu direktorice RK Lokomotiva, pa i odnedavno članice Upravnog odbora Sportskog saveza Grada Zagreba – gdje sam jedina žena – rekla bih da je kod nas sport još uvijek postavljen kao nešto čime se, primarno, bave muškarci. Vidljivo je to i u raspodjeli sredstava između jednako uspješnih muških i ženskih klubova. Velik je nerazmjer ulaganja u muški, odnosno ženski sport, mislim da je tu omjer 5:1 u korist muškog sporta. Ni vrhunski rezultat vam nije jamstvo ni približne ravnopravnosti u toj raspodjeli, rekla je Klaudija Bubalo.
    Marija Anzulović rekla je da je broj trenerica u odbojci zadnjih godina porastao, ali misli da je to samo privid i lažna slika.
    - Žene se, uglavnom, imenuju trenericama mlađih dobnih skupina, kao animatorice koje bi trebale zainteresirati djevojčice za odbojku. Ozbiljnije trenerske funkcije, naročito na nacionalnoj razini, još uvijek su rezervirane za muškarce. Istina, prije nekoliko godina sam igrom slučaju bila izbornica juniorske reprezentacije i to je bilo to, kaže Marija Anzulović.
    Đurđa Fočić Šourek uspjela se nakon vrhunske atletske karijera izboriti i za neke važne upravljačke pozicije, naročito u sustavu sporta Grada Zagreba:
    - Činjenica je da sam se ja i u sportu, a i u kasnijem životu koji je glavnom bio vezan uz planiranje i financiranje sporta, znala izboriti za svoje mjesto i nisam imala nekakvih problema. Mogla sam biti i na višim pozicijama, ali sam sama procijenila da moram naći ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života, o čemu se i ovdje govorilo, i da je naše društvo muško, htjeli mi to ili ne. O tome može posvjedočiti i jedan primjer kojeg se uvijek sjećam. Došla sam na jedan važan sastanak na kojem su bili sami muškarci, a jedan uvaženi sportski djelatnik rekao je: A, Đurđa nam je došla uljepšati sastanak. Ti si naše cvijeće. Na što sam mu oštro odgovorila da nisam zato došla.
    Nekad najbolja košarkašica Europe Danira Nakić Bilić smatra da su za diskriminaciju i neravnopravnost u ženskom sportu često krivi i akti i pravilnici na nižim razinama, koji ne prate, odnosno ne poštuju, zakonsku regulativu na držanoj razini, što je pokazala na primjeru primjene kriterija o korištenju sportskih objekata financiranih javnim sredstvima.
    - Postoji u praksi diskrepancija korištenja prava koja proizlaze iz zakonskih okvira. Svakako bi trebalo napraviti analizu raspodjela financijskih sredstava klubova i ostalih prava i vidjeti u kojoj mjeri ona izlazi iz zakonskih okvira, rekla je Danira Nakić Bilić
    Sudionice okruglog stola složile su se da za poboljšanje pitanja neravnopravnosti ženskog sporta treba inzistirati na jasnijim kriterijima raspodjele sredstava, većoj solidarnosti među ženama u sportu i formiranju svojevrsnog ženskog lobija.
    Dobrodošle su javne tribine i okrugli stolovi na ovu temu, više analitike u medijima i objektivne usporedbe muškog i ženskog sporta, kao i češćeg isticanja onoga što je neprihvatljivo ili ne valja u svrhu edukacije, prije svega najmlađih kategorija u sportu.
    Sudionice okruglog stola: Klaudija Bubalo, jedna od najboljih hrvatskih rukometašica u povijesti, direktorica RK Lokomotiva, predsjednica Društva sportaša i rekreativaca Marija Anzulović, bivša vrhunska odbojkašica i olimpijka Đurđa Fočić Šourek, bivša vrhunska atletičarka i olimpijka Renata Šašak, bivša vrhunska tenisačica i olimpijka te najbolja sportašica Zagreba i Hrvatske Danira Nakić Bilić, bivša najbolja europska košarkašica i osvajačica srebra na Olimpijskim igrama u Seulu, ravnateljica Hrvatskog športskog muzeja Branka Batinić, bivša vrhunska stolnotenisačica i najbolja sportašica Jugoslavije Ivana Brkljačić, hrvatska rekorderka u bacanju kladiva i olimpijka, dugogodišnja direktorica Memorijala Borisa Hanžekovića Iva Šimenc, višestruka prvakinja Hrvatske u sinkroniziranom plivanju